
Muzika je bitan deo kapuere koja ima višestruku ulogu: ona daje energiju igračima, komanduje brzinom i stilom igre u hodi, i usmeno prenosi informacije i znanje.
Brzina i ritam sviranja instrumenata govori igračima da li treba igrati više zajednički ili više kompetitivno, da li koristiti manevre po zemlji ili brze akrobatske pokrete.
Pesme u kapueri mogu biti različitog karaktera i namene.
Neke pesme ce pričati priču o životu poznatih kapuerista, druge pak o istoriji i kulturi brazilskog naroda, dok će puno pesama deliti savete u toku igre tako da kapuerista koji razume jezik dobija prednost naspram svog saigrača koji ne razume o čemu se peva.
Pesma kao takva ima posebno mesto u samoj igri kapuere i podeljena je u više kategorija:
- Ladainha (Ladainja - Molitva) je pesma dugog soloa bez odgovaranja hora, koja se počinje pevati tek onda kada oba igrača čučnu ispred kapuera baterije na korak od glavnog instrumenta birimbao-a.
Može je pevati jedan od igrača koji ulazi u igru i u nekim grupama ladainju obično prati samo zvuk birimbao-a ili bubnja.
Ova vrsta pesme prepričava istoriju, govori o mitovima ili prenosi poruku. Može se sastojati od nekoliko strofa pa do preko 20.
- Chula (Šula) je pesma koja predstavlja nastavak ladainje, hor ponavlja glavnu reč pevača tako što ispred nje uzvikuje (ie!) a na kraju (kamara).
Broj strofa ove pesme varira u zavisnosti od dužine poruke koju pevač zeli da prenese pre početka igre i uglavnom se zahvaljuje Bogu, majstoru grupe, prirodi koja nas okružuje i svemu što nam je bitno u životu.
- Corrido (Korido) je pesma nastala od reči trčati. To su pesme u obliku pitanje – odgovor, pevane u trenutku kada su igrači u igri. U ovim pesmama mogu se pevati tradicionalni stihovi ili improvizovati tekst, dajući savete igračima ili komentarisati samu igru.
Na kraju možemo reći da kapuera pesme predstavljaju bogatu usmenu tradiciju brazilskog naroda
ispevanu često kroz metafore.
Postoji pet glavnih instrumenata koji se koriste u kapueri: Birimbao, pandero, atabaki, agogo, i heko-heco.
Vrste instrumenata koji se koriste za formiranje Baterije (orkestra) zavisi od stila igranja kapuere.
Angola stil obično koristi tri birimbao-a (gungu, mediju, i violu), jedan ili dva pandera, atabaki, agogo, i heco-heco.
Regionalni stl koristi jedan Berimbau i dva pandera.
Savremeni stil, obično koristi više instrumenata od regionalnog, ali manje angole.
- Berimbau (Birimbao)
Birimbao je muzički instrument afričkog porekla, pravljen od biriba drveta visine oko 1,6 metara, koji se zove Verga.
Žica (arame) je čelična i nalazi se u unutrašnjosti auto guma; pre nego što je bilo gume, korišćena su biljna vlakna ili mačija crevca.
Rezonantna kutija se nalazi na dnu verge i zove se kabasa (cabaca), koja se pravi od suve tikve.
Instrument se drži u jednoj ruci sa pomeranjem rezonantne kutije napred nazad, održavajući balans malim prstom.
Novčić (dobrao) ili kamen držimo između palca i kažiprsta, kojim pritiskamo žicu i dobijamo različite tonove.
U desnoj ruci držimo zvečku zvanu kašiši (caxixi) tkanu od pletenog pruća u kojoj se nalaze semenke, školjke ili šljunak.
Pored kašišija u istoj ruci držimo štap zvan vaketa (baqueta) koji koristimo za udaranje po žici.
Postoje tri vrste birimbao-a u zavisnosti od veličine tikve:
- Birimbao Gunga proizvodi najdublji zvuk, a u hodi je odgovoran za održavanje osnovnog ritma.
- Birimbao medija ima srednju veličinu tikve i u hodi, on svira suprotno od ritma gunge.
- Birimbao viola ima najmanju tikvu i proizvodi najviši i najoštriji zvuk, njegova uloga je da improvizuje, i pravi varijacije između ritmova.
Postoje mnoge legende oko nastanka Birimbao-a, jedna od najinteresantnijih govori o prelepoj mladoj devojci koja idući na izvor da zahvati vode biva uhvaćena i ubijena od strane zločinca.Nekom čarolijom ona se počinje pretvarati u instrument. Njeno telo poprima oblik drvenog luka, kosa postaje najfinija žica, skupljene ruke poprimaju oblik tikve a plač tuge i bola postaje melanholičan zvuk instrumenta.
- Pandero (Pandeiro)
Pandeiro, pekusionistički instrument, poreklom je iz istočne Afrike, i predstavlja vrstu daira.
Instrumentna glava može da bude od kože, zmijske kože ili plastike.
Kapuera, Samba, Rege, i mnogi drugi oblici brazilske muzike koriste ovaj instrument.
- Atabaki – Bubanj (Atabaque)
Visoki drveni bubanj, Čije je telo tradicionalno napravljeno od Jacaranda-e. Glava mu je napravljena od teleće kože. Njega obrazuje sistem kanapa koji okružuju njegovo telo i tako povezuju metalni obruč koji se nalazi pored glave.
Veruje se da je ovo prvi instrument koji se koristio za kapueru, pored toga koristi se za:
Maculele i Candomble.
Postoje tri vrste bubnja:
Rum - Najviši sa najnižim zvukom
Rum-Pi - Srednje visine sa srednjim zvukom
Lê - Najniži sa najvišim zvukom
U plesovima poput Maculele-a i Candomblea koriste se sve tri vrste atabaki-a dok se u kapuera hodi tradicionalno koristi samo jedan od njih.
- Agogo

Visoko zvučan muzički instrument, napravljen je od joruba drveta ili metala,
shodno tome njegov izged može biti redan ili u obliku slova U. Uglavnom služi kao prateći instrument u brazilskoj muzici i svira se udaranjem drvenog stapića.
- Heko – heko (reco – reco)
Drven instrument koji se svira grebanjem stapa preko njegovih ureza,
stvarajući tako jedinstven češljajući zvuk.
Najčešće se primenjuje u Samba muzici, a u kapuera bateriji služi kao prateći instrument.
08.01.2012.
08.01.2012.
08.01.2012.
08.01.2012.